U novogodišnjoj noći ruski gas je prestao da teče kroz Ukrajinu. Kijev je 1. januar 2025. nazvao „istorijskim“ danom jer je odbijanje Ukrajine da produži ugovor o tranzitu sa ruskim energetskim gigantom Gaspromom zaustavilo značajan priliv novca Kremlju za finansiranje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Međutim, u susednoj Moldaviji ovaj potez preti da izazove ozbiljnu krizu, koja potencijalno može prevazići energetske i humanitarne okvire. Moldavija, nekada deo Sovjetskog Saveza, jedna je od zemalja najteže pogođenih odlukom Kijeva. Ona je najavila da će sada morati da uvede mere za smanjenje potrošnje gasa za trećinu i proglasila vanredno stanje od 60 dana.
U Pridnjestrovlju – takođe poznatom kao Pridnjestrovlje – otcepljenom separatističkom istočnom regionu Moldavije lojalnom Moskvi, godina je počela grejanjem samo bolnica i ključne infrastrukture, ali ne i domova. Pridnjestrovlje je u sredu samostalno proglasilo vanredno stanje i prekinulo snabdevanje domaćinstvima grejanjem i toplom vodom, nakon što je Rusija obustavila isporuku gasa preko Ukrajine. Samoproglašena Pridnjestrovska Moldavska Republika je proruski entitet koji se otcepio od ostatka Moldavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, koji je dobijao ruski gas preko Ukrajine, ali je taj put snabdevanja u sredu presekao isteka ugovora o tranzitu između dve zaraćene zemlje.
„Topla voda je bila uključena do oko dva ujutru, proverio sam. Sada je isključen i radijatori su jedva topli“, rekao je Dmitrij za Bi-Bi-Si telefonom iz svog stana u enklavi. „Imamo još gasa, ali je pritisak veoma nizak – samo ono što je ostalo u cevima“, kaže on i dodaje da je svuda isto.
Pridnjestrovlje se odvojilo od ostatka Moldavije u kratkom ratu dok se Sovjetski Savez raspao. Ruske vojne snage su tu i danas prisutne, a privreda je potpuno zavisna od ruskog gasa, za koji vlasti u glavnom gradu odmetničkog regiona Tiraspolju ne plaćaju ništa. „Oni samo imaju dosije u kome piše koliko se duguje svakog meseca“, objašnjava Jakub Pjenkovski iz poljskog instituta za međunarodne odnose (PSIM). A Rusija nije ni zainteresovana da traži taj novac“, dodaje on.
Ekonomske i političke posledice
I taj spas kroz Ukrajinu odjednom je prekinut. U nekim pridnjestrovskim gradovima vlasti su postavile „grejne tačke“, a postoje i telefonske linije za pomoć u pronalaženju ogreva. Apeluje se na stanovnike da se toplo oblače, okupe članove porodice u jednoj prostoriji, okače ćebad ili debele zavese preko prozora i balkonskih vrata i zatvore pukotine na prozorima i vratima i koriste električne grejalice. „Zabranjeno je koristiti plinske ili električne peći za zagrevanje stana – to može dovesti do tragedije“, saopštila je lokalna energetska kompanija Tisteploenergo.
Glavna elektrana u Pridnjestrovlju u Kurčuganu već radi na ugalj umesto na ruski gas, a vlasti kažu da ima dovoljno samo za 50 dana. To znači probleme za ostatak Moldavije, koja 80 odsto električne energije dobija iz Kurčugana. Vlada u Kišinjevu kaže da ima dovoljno gasa za grejanje zemlje do proleća i da će preći na kupovinu struje iz Evrope, ali to znači ogromno povećanje troškova. Prošlog meseca je uvedeno vanredno stanje, a preduzećima i građanima je rečeno da smanje potrošnju dok se zemlja priprema za nestanak struje.
Iznenadni prekid isporuke gasa preko Ukrajine pogađa i Slovačku i Mađarsku, članice NATO-a i Evropske unije, na čelu sa proruskim premijerima i saveznicima Viktorom Orbanom i Robertom Ficom. Obe promoskovske vlade su bile daleko sporije od drugih u EU da se odviknu od zavisnosti od ruskih snabdevanja energentima i prestanu da finansiraju ruski rat protiv susedne zemlje. Plaćanje viših cena za alternativne dobavljače će značajno opteretiti njihove budžete.
Ali Moldavija je daleko siromašnija i manje stabilna zemlja, a produžena kriza bi mogla imati ozbiljne ekonomske i političke posledice – a to bi moglo biti upravo ono što Kremlj želi. Rusija bi preko Turske mogla da snabdeva svoje saveznike u Pridnjestrovlju, doduše po višoj ceni, što bi značilo i struju za celu Moldaviju. Ipak, umesto toga, Gasprom tvrdi da je prekinuo snabdevanje jer Kišinjev navodno duguje skoro 700 miliona dolara. Moldavska vlada, s druge strane, tvrdi da je međunarodna revizija rekla da je stvarni iznos oko devet miliona dolara, koji je uglavnom vraćen.
Ruska igra destabilizacije
“Ovo ne tretiramo kao energetsku krizu, već sigurnosnu krizu koju je izazvala Rusija kako bi ekonomski i društveno destabilizirala Moldaviju”, rekla je za BBC Olga Rosca, vanjskopolitička savjetnica moldavske predsjednice. “Ovo je očito pripremna operacija uoči parlamentarnih izbora 2025. kako bi se obnovio zahtjev za povratkom proruskih snaga na vlast”.
Odnosi između Moldavije i Moskve su napeti. Nakon što je bila dio SSSR-a, Moldavija je započela pregovore o pridruživanju EU i još je odlučnije okrenula leđa Rusiji nakon njezine sveobuhvatnije invazije na Ukrajinu. Predsjednica Maia Sandu ponovno je izabrana na dužnost prošle godine unatoč dokazima o masovnoj kampanji protiv nje vođenoj iz Moskve. A ta kampanja ne staje. Prije njezine inauguracije, ruska vanjska obavještajna agencija SVR izdala je bizarnu izjavu lažno tvrdeći da Sandu planira silom vratiti Pridnjestrovlje kako bi obnovila opskrbu energijom, opisavši moldavsku predsjednicu kao “pomahnitalu” i “emocionalno nestabilnu”.
Analitičar Jakub Pieńkowski slaže se da Kremlj iskorištava odluku Kijeva da zabrani tranzit ruskog plina. “To je razlog za kreiranje nekih političkih i društvenih pitanja u Moldaviji”, tvrdi on. “Cijene struje već su porasle oko šest puta u tri godine i ljudi su ljutiti”, dodaje. Kako se humanitarna situacija u Pridnjestrovlju pogoršava, pritisak na Kišinjev će rasti. Istovremeno, Tiraspol odbija svaku pomoć, čak i generatore. “Oni će stvoriti narativ da Kišinjev smrzava Pridnjestrovlje kako bi se pokorilo”, smatra Olga Rosca.
Čak i ako Tiraspol odluči kupovati plin iz drugih izvora, udar na njegovo gospodarstvo mogao bi biti katastrofalan. “Ovdje bi cijene skočile, uključujući grijanje i hranu. A ovdje su mirovine male i nema posla”, kaže Dmitrij iz Benderja, u tampon zoni na rubu Transnistrije. Kaže da se ljudi tamo jedva “drže” i ovako kako je sada bilo, a sada će život i drugdje u Moldaviji također postati teži. “Rusija može pričekati izbore i tada će vjerojatno pobijediti stranke koje nisu pro-EU… Jer Maia Sandu može govoriti o pristupanju EU, ali kakva korist od toga ako ljudi nemaju novca za struju ili plin?…To je cilj Rusije”, tumači Jakub Pieńkowski.
Nova prilika za rusku operaciju
Moldavski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Stanislav Secrieru, optužio je Rusiju u izjavi za Politico da svoj izvoz energenata koristi kao oružje “kako bi ekonomski i društveno destabilizirala Moldaviju, oslabila proreformsku vladu uoči izbora i proizvela političke zahtjeve za povratak pro-ruske snage na vlast”. Prema Secrieruu, Moldavija – koja je gorljivi zagovornik Ukrajine od početka invazije Moskve i osigurala je status kandidata za članstvo u EU – nije suočena s “energetskom krizom, nego se radi o namjerno izazvanoj sigurnosnoj krizi i kremaljskoj pripremi terena za unutarnju destrukciju prije parlamentarnih izbora 2025.
Prozapadna predsjednica Maia Sandu i njezina vlada suočavaju se s još jednim ključnim glasovanjem do ljeta, nakon što je Sandu prošle godine uspjela izboriti novi mandat, a referendum o putu u EU je prošao, iako s izrazito tijesnom razlikom zbog navodne zloćudne ruske hibridne kampanje utjecaja i dezinformacija, s ciljem da na vlast u Kišinjevu budu izabrane proruske političke snage.
Maia Sandu je u izbornoj noći optužila “strane elemente” (nije izravno spomenula Moskvu, ali očito je na nju mislila) koji su se miješali u izbore kako bi destabilizirali Moldaviju, pa je spomenula da je “kupljeno 300 tisuća glasova”, što je oko 20 posto biračkog tijela, a sve u režiji moćnog moldavskog biznismena i političara Ilana Șora koji je utočište našao u Moskvi. Optužen je za pronevjeru milijardu dolara iz proračuna, a njegova stranka, koja nosi ime po njemu, zbog toga je zabranjena u Moldaviji.
Sandu je ponudila humanitarnu pomoć za Pridnjestrovlje, ali tvrdi da su je lokalni čelnici dosad odbijali. Prema ključnim kreatorima europske politike, Pridnjestrovlje je glavna prepreka za pristupanje Moldavije europskom bloku, s više od tisuću ruskih vojnika stacioniranih u regiji kojom upravljaju proruski separatisti.
Zelenski: Ovo je jedan od najvećih poraza Moskve
Prestanak izvoza ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine „jedan je od najvećih poraza Moskve“, rekao je u sredu ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. „Kada je (Vladimir) Putin preuzeo vlast u Rusiji pre više od 25 godina, godišnja količina gasa koji se isporučuje preko Ukrajine u Evropu iznosila je više od 130 milijardi kubnih metara. Danas je tranzit ruskog gasa na nuli, što je jedan od moskovskih najveći porazi“, napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Izvoz ruskog prirodnog gasa u Evropu, preko gasovoda iz sovjetskog doba koji prolaze kroz Ukrajinu, zaustavljen je u ranim satima nove godine pošto je istekao ugovor o tranzitu i zaraćeni Moskva i Kijev nisu uspeli da postignu dogovor o nastavku protoka.
Evropska unija je udvostručila napore da smanji zavisnost od ruske energije nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022. tražeći alternativne izvore. Stoga je Evropska komisija umanjila uticaj obustave izvoza ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine u sredu, rekavši da je to bilo očekivano.
„Evropska gasna infrastruktura je dovoljno fleksibilna da snabdeva centralnu i istočnu Evropu gasom neruskog porekla alternativnim putevima“, rekao je portparol Evropske komisije. „Ojačana je značajnim novim kapacitetima za uvoz LNG od 2022. godine.
Preostali kupci ruskog gasa preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, dogovorili su alternativno snabdevanje. Austrija je u decembru odlučila da raskine dugoročni ugovor sa Gaspromom, ali je Slovačka zapretila Kijevu osvetom. Slovački lider Robert Fico, jedan od retkih saveznika Kremlja u EU, osudio je odluku Kijeva. „Prihvatanje jednostrane odluke ukrajinskog predsednika je potpuno iracionalno i pogrešno“, napisao je Fico Briselu, napominjući „veliki finansijski uticaj u komplikovanom ekonomskom periodu“.
